Gljive ?ine posebnu skupinu živih organizama, te su poznate po tome što ve?inom energiju crpe iz raspadaju?eg materijala ili drugih organizama. Navedenim izvorima energije se koriste pošto nemaju klorofil te zbog toga ne mogu sami proizvoditi hranjive tvari. Ve?inom rastu u toplijim krajevima, u vlažnim i op?enito toplim vremenskim razdobljima. Mogu se na?i u šumama, na pašnjacima, livadama i sli?nim terenima. Gljive dolaze u raznim bojama i oblicima. Naj?eš?e imaju kratak i relativno debeo stru?ak i kapu zbog koje donekle podsje?aju na male kišobrane.

Sa donje strane tih kapa, mogu se na?i tanki slojevi tkiva kojeg nazivamo listi?ima. Ti listi?i rastu ve?inom sve do samog stru?ka. Njihova je funkcija stvaranje spora koje se postepeno razvijaju kroz vrijeme rasta gljive. U odre?enoj dobi, spore se po?inju otpuštati te ih raznosi vjetar. Kada padnu na tlo, postepeno se iz njih razvija micelij. Kona?no, kada micelij postane dovoljno jak i velik, po?inje stvarati sami plod, koji je zapravo ono što generalno smatramo gljivom.

Pojedine vrste gljiva su vrlo ukusne i cijenjene, ali treba imati na umu da postoje i brojne otrovne vrste, tako da je važno biti oprezan prilikom lova na gljive. Tako?er postoje i vrste koje nisu same po sebi otrovne, ali nisu ni jestive - naj?eš?e zbog žilavog mesa ili lošeg okusa i/ili mirisa. S vremenom, svatko može nau?iti prepoznati razlike izme?u razli?itih vrsta gljive, a time se znatno smanjuje mogu?nost zamjene pojedinih vrsta gljiva koje su jestive, sa vrstama gljiva koje nisu jestive.

Pro?itaj više...